Voditelj projekta:
Prof.dr.sc Biserka Bergman Marković Katedra za obiteljsku medicinu,
Škola narodnog zdravlja « Andrija Štampar», Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Društvo nastavnika opće/obiteljske medicine
Šećerna bolest je jedan od najvažnijih čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti (KVB), uzrok prerane nemoći pojedinca i povećane ukupne i secernakardiovaskularne smrtnosti. Sustavni pristup ranom otkrivanju i ispravnom liječenjem smanjuje broj i težinu komplikacija šećerne bolesti, ali i nastanak, razvoj i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti. Kvaliteta zbrinjavanja bolesnika od šećerne bolesti ovisi o znanju liječnika obiteljske medicine (LOM), organizaciji i uvjetima rada, kao i organizaciji preventivnih aktivnosti u obiteljskoj medicini. Danas ne postoji proaktivni pristup otkrivanja šećerne bolesti, ona se uglavnom otkriva kada sama bolest već traje neko vrijeme oštećujući krvnu žilu. Kvalitetni pomak napravio bi se poboljšanjem ranog otkrivanja i kvalitetnog liječenja, sustavnim i planiranim metodama zbrinjavanja šećerne bolesti.
Cilj je utvrditi kvalitetu zbrinjavanja bolesnika sa šećernom bolesti.
Specifični ciljevi su: utvrditi prosječne antropometrijske značajke (visina, težina, ITM, opseg struka i bokova i njihov omjer WHR), arterijskog tlaka, udio preuhranjenih i pretilih dijabetičara tipa 2, utvrditi prosječnu koncentraciju ukupnog, HDL i LDL kolesterola, triglicerida i urata, kao i moguće interregionalne razlike (priobalje, kontinent RH) među ispitanicima. Zatim, ispitati stavove LOM o preprekama pravovremenom uvođenju inzulina u dijabetičara tipa 2. Analizirati komorbiditet uz šećernu bolesti, kao razvijene mikro i makrovaskularne komplikacije.
Metodologija: Studija je multicentrična, presječna. Uzorak sačinjava 500 ordinacija LOM RH odabranih metodom slučajnog izbora iz popisa svih ugovornih ordinacija obiteljske medicine HZZO za 2007.godinu. Svaki LOM uključuje svakog ispitanika starog ≥40 godina s već postojećom dijagnozom dijabetesa tipa 2 prema važećim kriterijima IDF, koji ga iz bilo kojeg razloga posjeti u ordinaciji tijekom mjesec dana, a kontinuirano je liječen oralnim antidijabeticima u trajanju od najmanje 3 godine, zaključno do broja N=20. Kriteriji uključenja su životna dob 40+, dijagnoza dijabetesa tipa 2, liječenje oralnim antidijabeticima u trajanju od najmanje 3 godine i potpisan obrazac informiranog pristanka. Kriteriji isključenja su iatrogeni dijabetes kao posljedica liječenja kortikosteroidima, Cushingov sindrom, akromegalija, feokromocitom, glukagonom, pankreatitis, cistična fibroza, hemokromatoza, liječenje olanzapinom, teške bolesti s očekivanim trajanjem života kraćim od 6 mjeseci kao i odbijanje sudjelovanja u istraživanju. Isključuju se i ispitanici sa svim bolestima koje mogu utjecati na skraćenje životnog vijeka eritrocita: hemolizom, talasemijom, renalnom insuficijencijom. Ispitanici će biti anketirani upitnikom sastavljenim za potrebe istraživanja (sociodemografski podatci, komorbiditet, trajna medikacija, razvijene mikro i makrovaskularne komplikacije). Od antropometrijskih mjerenja izmjerit će se dvama uzastopnim mjerenjima: tjelesna visina i težina pomoću antropometrijske vage, opseg struka i bokova, arterijski tlak i frekvencija pulsa. Svakom ispitaniku odredit će se % glikoziliranog hemoglobina (HbA1c), kao indikator nadzora reguliranosti glikemije tijekom proteklih 120 dana. Glukometrom, odredit će se koncentracija glukoze natašte i postprandijalno (2 h nakon doručka). Iz postojeće medicinske dokumentacije zabilježit će se vrijednosti koncentracije ukupnog kolesterola, HDL, LDL, triglicerida, urata i kreatinina ako su bili određivani unutar godine dana od dana uključenja u studiju, u protivnom će se navedeni parametri tada laboratorijski odrediti iz uzorka venske krvi (4 ml) uzetog natašte.
Svrha: izraditi model intervencije LOM kod dijabetičara tipa 2. Osvijestiti potrebu energičnijeg liječenja dijabetičara tipa 2 do postizanja ciljnih vrijednosti , ispravnom medikamentoznom terapijom, ali i pravovremenim uvođenjem inzulina.