Intervencija u gastrointestinalnim bolestima (Lovrinić Đ., Zavidić T, Bašić Marković N, Hauser G) 

Sekciju „Intervencija u gastrointestinalnim bolestima u ordinaciji obiteljskog liječnika“ vodila je Nina Bašić Marković, a sudjelovali su i prof. dr. sc. Goran Hauser, Lovrinić Đino, dr. med., i Tina Zavidić, dr. med. Sekcija je obuhvatila probleme ultrazvučne dijagnostike bolesnika s bolestima jetre i gornjeg probavnog sustava u ordinaciji obiteljske medicine te domet i ograničenja endoskopske dijagnostike tumora probavnog sustava, o kojima je govorio Goran Hauser, spec. gastroenterologije. U pristupu bolesniku s bolestima jetre značajno je, uz dobru anamnezu i fizikalni status, pravilno tumačenje laboratorijskih nalaza te poznavanje metoda dijagnostike, a jedna od neinvazivnih je primjena ultrazvuka u ordinaciji liječnika obiteljske medicine. Na taj način smanjuje se čekanje na tu dijagnostičku pretragu u sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj skrbi.
Smatra se da su probiotici za 21. stoljeće ono što su antibiotici bili za 20. Novosti o probioticima predstavila je Nina Bašić Marković, spec. obiteljske medicine.

Umijeće obiteljskog liječnika u skrbi za obitelj i u skrbi bolesnika s kroničnim bolestima (Katić M, Japec-Pintarić V, Bergman Marković B, Vlah S)

Sekciju „Umijeće obiteljskog liječnika u skrbi za obitelj i bolesnike koji boluju od kroničnih bolesti“ vodila je prof. dr.sc. Milica Katić. Kako bi liječnici obiteljske medicine uspješno skrbili za obitelj, nužno je poznavati strukturu i funkcije obitelji, obiteljsku dinamiku, znati prepoznati problem te primjereno intervenirati. Nasilje u obitelji, o kojem su predavanje priredile prof. dr. sc. Đurđica Kašuba Lazić i Vanja Japec Pintarić, izdvojeno je kao vrlo složen i težak obiteljski problem koji od liječnika obiteljske medicine zahtijeva dodatna specifična znanja i vještine. Umijeće liječnika obiteljske medicine u skrbi za bolesnika koji boluju od kroničnih bolesti prikazano je kroz nekoliko tema. Vođenje bolesnika koji boluju od kroničnih bolesti prikazala je prof. Milica Katić. Značaj panela kroničnih bolesti za vođenje kroničnih bolesnika prikazala je prof. dr. sc. Biserka Bergman Marković. Paneli kao funkcionalni dio informatičke aplikacije kojom se liječnici obiteljske medicine služe ugrađeni su radi praćenja podataka o pacijentu u svrhu bolje prevencije i kontrole kroničnih nezaraznih bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala je alat i preporučila ga kao lowcost program u praćenju nezaraznih kroničnih bolesti.
Umijeće racionalne farmakoterapije bitna je sastavnica skrbi za kronične bolesnike. Prof. dr. sc. Đurđica Kašuba Lazić i Sunčana Vlah, dr. med., ukazale su na kompleksne probleme s kojima se liječnici obiteljske medicine suočavaju u odabiru lijekova za kronične bolesnike, posebice za one koji boluju od više kroničnih bolesti, te su prikazale preporuke i postupke koji mogu pridonijeti racionalnoj farmakoterapiji. O unapređenju rada liječnika obiteljske medicine s ciljem smanjenja tereta kroničnih bolesti iz perspektive europskog projekta uspostavljanja dobre prakse govorila je dr. sc. Valerija Bralić Lang.

Intervencije u zbrinjavanju pacijenata s muskuloskeletnim bolestima (Martinović Galijašević S, Vučak J, Bonassin K, Morović Vergles J)   

U sekciji „Intervencije u zbrinjavanju pacijenata s muskuloskeletnim bolestima“ sudjelovale su prof. dr. sc. Jadranka Morović-Vergles, spec. reumatologije, alergologije i kliničke imunologije, Senka Martinović Galijašević, dr. med., Karmela Bonassin, dr. med., i voditelj doc. dr. sc. Jasna Vučak. Prof. dr. sc. prim. Morović-Vergles naglasila je važnost suradnje liječnika obiteljske medicine i reumatologa u ranoj intervenciji. Dala je prikaz simptomatologije, dijagnostičke obrade na razini rada liječnika obiteljske medicine, kao i modalitete praćenja pacijenata s najčešćim upalnim reumatskim bolestima. U cilju poboljšanja suradnje i što ranije intervencije, upoznala je auditorij s pilot-projektom „Suradnja obiteljskoga liječnika i reumatologa”.
U predavanju o bolnim sindromima kralježnice i osteoartritisima velikih zglobova Senka Martinović Galijašević, dr. med., ukazala je da su te bolesti razlog za 15% posjeta liječniku obiteljske medicine, a čak za 30% privremene nesposobnosti za rad. Podsjetila je na značajke u anamnezi, kliničkom pregledu i terapijskim mogućnostima s naglaskom na promjene u pristupu kako bi se izbjegla kronifikacija tih stanja.
Važnu temu - izvanzglobni reumatizam - obradila je dr. med. Karmela Bonassin te naglasila kako etiologija lokaliziranog izvanzglobnog reumatizma nije potpuno poznata, iako se povezuje s anamnezom opetovanih malih trauma ili prenaprezanja. Podsjetila je da u dijagnostici najvažniju ulogu imaju anamneza i klinički pregled, dok u potvrdi dijagnoze mogu pomoći slikovne metode (UZV, RTG). Pacijenta je potrebno upoznati s prirodom bolesti, kupirati bol te educirati o potrebnim promjenama kako bi se zaustavilo napredovanje bolesti.
O značaju osteoporoze i gihta govorila je doc. dr. sc. Jasna Vučak upoznavši auditorij s mogućnostima koje nudi korištenje web-aplikacija FRAX (engl. Fracture Risk Assesment Tool) kao najpoznatijeg alata za procjenu rizika od osteoporotičkih prijeloma i potrebu uvođenja terapije. Upoznala je kolege s novim smjernicama u prevenciji gihta te novim lijekovima koji se pritom koriste.

Suradnja liječnika obiteljske medicine i bolničkog specijalista u primjeni enteralne prehrane (Bralić Lang V, Lerotić I)

Klinička prehrana bolesnika s kroničnim bolestima u vrijeme COVID-19 pandemije i „novog normalnog“ (Tomašić V, Bašić Marković N, Troskot Perić R, Bralić Lang V, Ramić Severinac D)

Liječenje bolesnika s fibrilacijom atrija i terapija NOAK-om (Pezo Nikolić B, Bulj N)

Važnije dijagnostičke intervencije u zbrinjavanju bolesnika sa srčanim tegobama (Bergman Marković B, Diminić Lisica I, Sinožić T, Radeljić V, Bulj N)

U ugodnoj panel raspravi prof.dr.sc. Ines Diminić Lisica istaknula je važnost KMATA za dijagnozu povišenog arterijskog tlaka i za procjenu ukupnog KV rizika. Razvila se debata i o važnosti samo mjerenja tlaka u kući. Obje metode su važne za potvrdu dijagnoze fiksno trajno promijenjenog arterijskog tlaka koje se mora liječiti. Međutim važnost KMAT-a važna i za potvrdu varijabilnosti kao i za potvrdu povišenja tlaka tijekom noći. Važnost pedobrahijalnog indeksa za potvrdu periferne arterijske bolesti, kao i za ranu detekciju i procjenu asimptomatske kardiovaskularne bolesti (AKVB) prikazala je dr.sc. Tamara Sinožić.
Doc. dr.sc. Vjekoslav Radeljić je prikazao tijek događanja zadnjih 10 tak godina od upotrebe PCI u interventnoj kardiologiji i prikazao raspravu koja se vodi u znanstvenim krugovima oko postignutih rezultate usporedno sa pacijentima koji su upotrebljavali farmakološko liječenje, najavljujući daljnji tijek rasprave oko važnosti obje metode i njihovih razlika.
Doc.dr.sc. Nikola Bulj je istaknuo važnost poznavanja indikacija za upućivanje na ultrazvuk srca. Prikazao koja je važnost upotrebe analize NT pro BNP čekajući ultrazvuk srca u pacijenta sa sumnjom na zatajivanje srca.
Nove smjernice za liječenje dislipidemija prikazala je prof. dr.sc. Biserka Bergman Marković, naglašavajući moto „niže je bolje“ kao osnovnu poruka u liječenju. Ciljne vrijednosti koje želimo postići liječenjem i u primarnoj i u sekundarnoj prevenciji KVB su snižene upotrebom maksimalne doze statina koju pacijent podnosi. Ukoliko se takvim liječenjem ne postigne ciljna vrijednost moguća je i kombinacija statina i ezetimiba. O indikacijama za upotrebu nestatinske terapije (koje se daju isključivo u bolnici) kratak osvrt dao je doc. Nikola Bulj.

Liječenje sindroma iritabilnog crijeva (Čuković-Čavka S)

Intervencije u zbrinjavanju bolesnika s dermatološkim problemima (Soldo J) 

Sekciju „Intervencije u zbrinjavanju bolesnika s dermatološkim problemima“ vodio je Dragan Soldo, dr. med. te iznio predavanje „Zbrinjavanje bolesnika s aknama“, dok je o urtikariji predavanje održala dr. sc. Vlatka Čavka, spec. dermatolog. Od pozvanih eksperata treba izdvojiti predavanje „Novosti u zbrinjavanju malignih uroloških bolesti“ doc. dr. sc. Igora Tomaškovića, spec. urologa.

Preporuke za zaštitu mentalnog zdravlja u kriznim situacijama (Štrkalj Ivezić S)

Seksualnost i treća dob/hormoni i seksualnost (Mrduljaš-Đujić N, Bašić Marković N)

Liječnik obiteljske medicine treba poznavati obiteljsku dinamiku vezanu uz partnerske odnose te njihovu seksualnost. Obzirom da se prosječna očekivana dob produljuje zahvaljujući učinkovitijem liječenju i spriječavanju zaraznih bolesti, uspješnijem liječenju kroničnih bolesti, higijeni i sanitaciji, većem životnom i socijalnom standardu stanovništva, sekcija vezana uz seksualnost u trećoj životnoj dobi ukazuje na potrebu edukacije na ovom području.. Starenje je prirodan i nepovratan fiziološki proces koji kod pojedinih ljudi napreduje različitom brzinom, a karakteriziran je slabljenjem intelektualnih i somatskih funkcija. Starost i bolest ipak nisu sinonimi. Stoga je i za očekivati da bi, bez obzira na godine, pacijenti trebali imati život pun dodira, intimnosti i ljubavi. Seksualna aktivnost, interes i općenito značenje seksa mijenjaju se tijekom života. Ljudima u zrelijim godinama značajniji je osjećaj privrženosti u odnosu. U osnovi želje za seksualnim kontaktom ponajviše se krije želja za zadovoljstvom, opuštanjem i emocionalnom povezanošću. U pristupu bolesniku u trećoj životnoj dobi neophodno je poznavati dinamiku hormonalnih promjena u oba spola. U sekciji prikazuje pristup bolesniku od dijagnostike spolnih hormona te definiranju kliničke slike na temelju dijagnostičkih nalaza te simptomatologije pacijenata.
Sekcija ukazuje na potrebu bolje komunikacije s pacijentom o seksualnim smetnjama osobito jer je pacijentu teško započeti temu o seksualnim poteškoćama i još uvijek očekuje prvo pitanje od liječnika. Stoga seksualni problemi ostaju neprepoznati i vode u depresiju i socijalno povlačenje. Starije osobe manje traže pomoć za liječenjem seksualne disfunkcije jer se više srame, misle da će ih proglasiti "seksualnim manijakom", a i smatraju da je tema seksualnih smetnji ona s kojom mlađi trebaju trošiti liječnikovo vrijeme.
Edukacija od strane liječnika o procesima i promjenama koje starenje donosi kao i podrška uvelike mogu pomoći pacijentima da se lakše prilagode izazovima svojih godina.

 Praktično vođenje ordinacije obiteljske medicine (Gmajnić R, Pribić S)

Sekciju „Praktično vođenje ordinacije obiteljske medicine“ vodili su prof. dr. sc. Rudika Gmajnić i prof. dr. sc. Sanda Pribić. Bez obzira je li liječnik obiteljske medicine zaposlenik doma zdravlja ili koncesionar, obrtnik, odnosno poduzetnik, dužan je svladati vještine vođenja ordinacije i upravljanja procesima koji mogu poboljšati rad. Vođenje tima obiteljske medicine zahtjevan je zadatak. Prije svega, potrebno je kontinuirano pratiti najnovije znanstvene spoznaje. Isto valja omogućiti i medicinskoj sestri kao članu tima. Osim medicinskih znanja i vještina, voditelj tima mora imati znanja iz komunikacije, marketinga, menadžmenta, tržišnog ponašanja, odnosa s javnošću, komunikacije sa službama koje upravljaju zdravstvenim procesima. Dobro ili loše vođenje ordinacije znači goleme razlike u razini pružene usluge, opremljenosti, prihodima i rashodima, a u konačnici i dobrim ili lošim ishodima liječenja.
Organizirane su i dvije panel-rasprave. U raspravi „Važnije dijagnostičke intervencije u zbrinjavanju bolesnika sa srčanim tegobama“, koju su organizirale prof. dr. sc. Biserka Bergman Marković, prim., i prof. dr. sc. Ines Diminić Lisica, sudjelovali su specijalisti kardiolozi doc. dr. sc. Vjekoslav Radeljić i doc. dr. sc. Nikola Bulj, kao i dr. sc. Tamara Sinožić. Prof. dr. sc. Diminić Lisica istaknula je važnost KMATA za dijagnozu povišenog arterijskog tlaka i procjenu ukupnog KV rizika. Važnost pedobrahijalnog indeksa za potvrdu periferne arterijske bolesti, kao i ranu detekciju i procjenu asimptomatske kardiovaskularne bolesti (AKVB), prikazala je dr. sc. Sinožić. Doc. dr. sc. Radeljić prikazao je tijek događanja zadnjih 10-ak godina od upotrebe PCI-ja u interventnoj kardiologiji, kao i raspravu koja se vodi o postignutim rezultatima te metode i farmakološkog liječenja. Doc. dr. sc. Bulj istaknuo je važnost poznavanja indikacija za upućivanje na ultrazvuk srca. Nove smjernice za liječenje dislipidemija prikazala je prof. dr. sc. Bergman Marković, naglašavajući moto „niže je bolje“. O indikacijama za upotrebu nestatinske terapije osvrt je dao doc. Nikola Bulj.
Drugu panel-raspravu „Uloga liječnika obiteljske medicine u zbrinjavanju malignih bolesti“ vodila je prof. dr. sc. Biserka Bergman Marković, a sudjelovali su prof. dr. sc. Milica Katić i dr. Ante Ivančić. Budući da prof. dr. sc. Fedor Šantek nije mogao biti prisutan, rasprava o ulozi liječnika obiteljske medicine u zbrinjavanju onkološkog pacijenta odgođena je za idući kongres, a rasprava je posvećena palijativnoj skrbi. Imperativ je da se ta skrb provodi u primarnoj zaštiti. Svu kompleksnost pristupa pokazala je prof. dr. sc. Katić. Bolesnici kojima treba palijativna skrb 90% vremena zadnje godine života provode u svom domu, gdje glavninu skrbi pružaju obitelj te liječnik obiteljske medicine i njegovi suradnici. Dr. Ante Ivančić je prikazao organizaciju i djelovanje palijativne skrbi u zajednici kroz rad Istarskih domova zdravlja. Istaknuo je pozitivne pokazatelje koji su rezultat suradnje mobilnog palijativnog tima i liječnika obiteljske medicine.