PRIMARNE GLAVOBOLJE
To su one koje nemaju nikakvu bolest u podlozi (za razliku od sekundarnih).
Na njih otpada 90% svih glavobolja uopće.
Ovdje spadaju: tenzijska,cluster glavobolja i migrena.
1.Tenzijska glavobolja
Pet puta je češća u žena nego u muškaraca.Javlja se na obje strane glave kao osjećaj stezanja,pritiska,obruča oko glave,obično od zatiljka iradira u stražnje vratne mišiće.
Nije pulzirajuća,ne pojačava se na aktivnost niti je praćena mučninom ni povraćanjem.Najčešće je epizodična (30 min do tjedan dana u mjesecu),ali katkad postaje kronična (traje 15 i> dana mjesečno).Patofiziologija nastanka je nejasna,mada se zna da bol potiče iz mišićnih struktura,točnije mišića i njihovih fascija.
Dijeli se na tenzijsku u užem smislu riječi,glavobolju mišićne kontrakcije,stresnu i običnu.
Kod svih ovih je EMG normalan,ali se u pacijenata s kroničnom formom,nađe rigiditet muskulature kao trajan nalaz,moguće poradi lokalnog nakupljanja NO.
Kad isključimo organske uzroke,liječimo je miorelaksansima i anksioliticima,fizikalnim liječenjem i psihoterapijom.
2.Cluster
Paroksizmalna noćna,histaminska,Hortonova su sinonimi.Češća u muškaraca no u žena,zahvaća mlađe muškarce u dobi od 28-30 godina.Čest komorbiditet sa sleep-apneom!
Bol je najčešće noćna,jednostrana,stalna,orbitalna.Pacijent zaspe,pa ga za 1-2 sata probudi više puta,a javlja se nekoliko puta po noći i danu i tako traje 6-12 tjedana.Praćena je rinorejom,lakrimacijom,konjuktivalnom hiperemijom,povraćanjem,ptozom kapka,miozom,crvenilom i otokom obraza.
Mogući uzrok je poremećaj autonomne funkcije,točnije pojačana parasimpatička aktivnost n.petrosus superficialisa,ogranka trigeminusa,uz smanjenu simpatičku aktivnost,što bi moglo izazivati dilataciju karotidnih i vertebralnih krvnih žila.
Spekulira se i sa poremećajem cirkulacije posteroinferiorne hipotalamičke sive tvari,koje je registrirana u ovih paciojenata pomoću PET-a.
Suzbijanje akutne atake:kisik 7 l/min/15 min,sumatriptan intranazalno ili subkutano ili kombinacija obih metoda.
Profilaksa: verapamilom pokazala se efikasnom u randomiziranim kliničkim studijama,a doze su visoke:360-470 mg/dan.U manjim studijama su se antiepileptici,valproat i topamirat pokazali efikasnim.
3.Migrena
Češća je u žena,2-3 puta nego u muškaraca,može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi,ali najčešća je između 25.-34. godine života.Javlja se u epizodama,joje traju 4-72 h.Bol je umjerena do jak,bubnjajuća,obično jednostrana,praćena često mučninom,povraćanjem,foto i sosnfobijom.U 20% slučajeva prethodi joj aura.
Okidači su nespavanje,gladovanje,hipoglikemija,kofein,vizualni stimulusi,neke hrana(tiramin,čokolada,alkohol).Sniženje estrogena tijekom menstruacijskog ciklusa je također mogući okidač.Nakon menopauze migrena se gasi.
Migrena se klasificira na migrenu s aurom(klasičnu migrenu) i migrenu bez aure(običnu migrenu).
Obična migrena=bez aure
Jednostrana bol,pulzirajuće kvalitete,umjerena ili jakog intenziteta,pojačanje na uobičajenu aktivnost.Praćena je mučninom,povraćanjem,sono i fotofobijom.
Klasična migrena=s aurom
Prethodi joj aura,prolazni neurološki deficit,kao znak žarišnog zahvaćanja CNS-a.Ako val pobuđivanja obično počne u okcipitalnom korteksu,scintilacijski skotom je tipičan simptom aure.Ovisno o tome koliko će se proces preosjetljivosti CNS-a proširiti,glavobolja može biti tenzijska,vaskularna ili prava migrena.Glavnina pacijenata zapravo doživi više vrsta glavobolja,a one predstavljaju dio jedinstvenog procesa u CNS-u,migrene.
Unutar sat vremena od pojave aure,pojavi se bol,koja je jednostrana,pulzirajuća,umjerena do jaka,te se pojačava na uobičajenu aktivnost.Praćena je mučninom,povraćanjem,foto i sonofobijom.Smatra se kako je vazodilatacija meningealnih krvnih žila uslijed manjka serotonina(5-HT) i posljedična sterilna perivaskularna upala temeljni patofiziološki proces u migreni.
U migrenskoj ataci važno je što ranije i uz što manje nuspojava primijenjenog lijeka,suzbiti bol.
Osim običnih analgetika i NSAID ,dakle nespecifičnog liječenj, (paracetamol,ASK,indometacin,ibuprofen,ketofen,diklofenak:treba ih uzeti što ranije u ataci),na raspolaganju su i specifični lijekovi za liječenje migrenske atake,agonisti 5-HT1 receptora smještenih na meningealnim krvnim žilama,triptani.Postoji peroralni,intranazalni i subkutani oblik.Prednost intranazalnog je brzina nastupa djelovanja,nezgodna strana je izazivanje okusnih smetnji.Ergotaminski derivati su izbačeni poradi toksičnosti (koronarni vazospazam,angina pectoris,infarkt miokarda,CV incidenti,spontani pobačaji radi uterotoničkog efekta). Profilaksa migrene:ima za cilj smanjiti učestalost napada i smanjiti njihov intenzitet i trajanje.
Koriste se u tu svrhu antidepresivi,beta-blokatori,antagonisti kalcija,antiepileptici.
Trebala bi trajati najmanje 2-6 mjeseci,pa je suradljivost bolesnika problematična.
Pomaže i izbjegavanje uporabe nitroglicerina i nifedipina (vazodilatatori).