XII. Kongres Društva nastavnika opće/obiteljske medicine

Zagreb, 24.4.2021.

Sudionici: Nataša Ban Toskić (predstavnik djelatnika u DZ i stručnog društva – KOHOM), Danica Rotar-Pavlič (Slovenija, predsjednica Združenja zdravnikov družinske medicine slovenskega zdravniškega društva), Dragan Soldo (predstavnik HLK i stručnog društva – HDOD – HLZ), Leonardo Bukmir (predstavnik privatne prakse i stručnog društva – Hrvatsko društvo za primarnu zdravstvenu zaštitu, HLZ), Rudika Gmajnić (predstavnik privatne prakse i stručnog društva – DNOOM), Sanja Predavec (Ministarstvo zdravstva)

Voditelj: Jasna Vučak

Društvo nastavnika opće/obiteljske medicine ovom se prilikom zahvaljuje  svima koji su sudjelovali na okruglom stolu i doprinijeli raspravi svojim znanjem i iskustvom.

Uvod

U svjetlu recentnih događanja oko pandemije,  pri čemu se naročito istakla potreba preispitivanja uloge i mjesta obiteljske medicine u Republici Hrvatskoj (RH), nametnule su se dvije teme od posebnog značaja o kojima se vodila rasprava na okruglom stolu  –

• Specijalizacija iz obiteljske medicine
• Uvjeti i organizacija rada u obiteljskoj medicini.

U vrijeme pandemije naročito je važno slijediti preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization – WHO) za unapređenjem i razvijanjem sustava Primarne zdravstvene zaštite (PZZ) obzirom na rastuće zdravstvene potrebe populacije i s tim povezanog rasta troškova koji su dokazano manji u sustavima gdje je PZZ razvijena. Dokaz enormno rastućih potreba za zdravstvenom zaštitom proizlazi iz činjenice da je u djelatnosti obiteljske medicine (OM) 1990. godine za 4.784 265 stanovnika zabilježeno 15.907.836 posjeta odnosno 3,3 posjete godišnje po osiguraniku, a 2017. godine za 4.124.531 stanovnika 37.324.960 posjeta odnosno 9,08 godišnje po osiguraniku. Zdravstvena politika u RH mora poštovati  osnovne principe prezentirane u Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva 2012 – 2020: 1. povećanje dostupnosti zdravstvene zaštite, 2. ujednačavanje i poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite, 3. povećanje učinkovitosti i djelotvornosti sustava, 4. poboljšanje pokazatelja zdravlja 5. poboljšanje povezanosti i kontinuiteta u zdravstvu

Da tome nije tako svjedoče brojni pokazatelji.

• broj timova je smanjen za 228 od 2003. do 2020. godine. Broj timova ugovoren u HZZ za 2020 je bio 2168 timova obiteljske medicine
• prosječni broj pacijenata po timu je porastao s 1703 (2003.g.) na 1780 (2021.g.)
• u OM nedostaju primjereno oblikovani stručni standardi i normativi utemeljeni na znanstvenim dokazima i preporukama europskih i svjetskih organizacija
• rad se odvija s prevelikim brojem dnevnih kontakata, u prosijeku 77,8 kontakata na dan
• RH se obavezala da će do 2022., uz poštivanje zatečenog stanja, onemogućiti daljnji ulaz u sustav bez specijalizacije, ali su ostavljene mogućnosti samostalnog donošenja zakonskih okvira

Iako su u Nacionalnom programu RH navedene obveze RH u praksi se dešava se slijedeće

• OM nije atraktivna struka, mladi liječnici se ne zapošljavaju u OM. Prosječna dob liječnika OM je 50 godina, a 30% liječnika starije je od 60 godina (podatak HLK 2021.). Broj liječnica u odnosu na liječnike je 78%.
• Pada broj ordinacija OM. 2286 ordinacija OM ( 2019.g.),   2168 (2021.g.).
  1. privatne ugovorne ordinacije 1422 (62,5%)
  2. ordinacije domova zdravlja 854 (38,5%)
  3. bez liječnika kao nositelja djelatnosti (nositelj je DZ) -javno nisu dostupni podaci HLK (2021.g), dok HZZO bilježi 2017.g – (2,5%).
• 3,72 milijuna osiguranika / broj pacijenata po LOM
  1. 1751 pacijent u prosijeku po LOM u privatnim ugovornim ordinacijama (2,49 milijuna)
  2. 1347 pacijenta u prosijeku po LOM u DZ (1,23 milijuna )
  3. Sve županije RH bilježe pad broja liječnika u 2021 – Bjelovarsko bilogorska za 40%
• Odlazak u inozemstvo
  • 2020 i 2021 od 941 liječnika iz RH je otišlo u inozemstvo 101 liječnik iz DZ i 26 iz privatne praksa,
• Pada broj specijalista iz godine u godinu u odnosu na ne specijaliste. (učešće specijalista obiteljske medicine godine je bilo 50,5%
• Uz sve dosadašnje napore ostvaruje se 34 specijalizacije iz OM godišnje, a optimalan i potreban broj specijalizacija je 100 godišnje (nadoknada onih liječnika koji odlaze u mirovinu i postizanje zadanog cilja – obvezna specijalizacija za nositelja tima OM)

Zaključci okruglog stola

Specijalizacija iz obiteljske medicine

1. Obzirom na prihvaćene obveze da će iza 2022. biti onemogućen ulazak u sustav bez specijalizacije osigurana su sredstva iz EU fondova za novih 750 (110 godišnje) specijalizacija iz obiteljske medicine za period 2021.-2027. pri čemu će se podzakonskim aktima uskladiti mogućnosti vezane na slanje na specijalizaciju ne samo iz DZ, već i iz privatnih praksi.
2. Potrebno je definirati vremensko razdoblje u kojemu će se postići cilj da u OM ne možezapočeti raditi temeljem vlastitog ugovora s osiguravateljem a bez specijalizacije OM.
3. Jasno po godinama definirati potrebe (broj specijalizacija na godinu dana) i način financiranja (financiranje ne bi smjelo biti ovisno samo o EU fondovima.)
4. Ministarstvo zdravstva je svjesno svojih obveza po pitanju specijalizacija te intenzivno radi kako bi se riješili zadani ciljevi uz uključivanje svih relevantnih sudionika u sklopu Radnih skupina. MIZ i dalje ostaje centralno mjesto raspisivanja natječaja, odobravanja i evaluiranja specijalističkog usavršavanja.
5. Za ukazani problem nejednakosti vrednovanja specijalizacije /gledajući kroz pridružene koeficijente / postoji svijest o istome te planovi da bi se postojeće nelogičnosti izmijenile.

Uvjeti rada u obiteljskoj medicini

1. OM je zauzela centralno mjesto u organizaciji zdravstvenog sustava u pogotovo sada u pandemiji (egzaktni podatci pokazuju da se u vrijeme pandemije u bolničkom sustavu liječilo manje oko 5% oboljelih, dok se o ostalim bolesnicima skrbilo u OM)
2. Dosadašnje administrativno opterećenje je neizdrživo te je neophodno uvođenje administratora za rad u OM, ili dodatne medicinske sestre za rad s bolesnicima s kroničnim bolestima ( primjer Slovenije).
3. Postoji potreba za timskim radom objedinjavanjem rada OM uključivanjem patronažnih sestara te sestara za kućne njege
4. Postoji potreba za formiranjem funkcionalnih grupnih praksi, individualne prakse nisu dovoljno učinkovite, iscrpljuju pojedince i ne omogućavaju potrebne povremene zamjene ( bolovanje, edukacija), dok je Dom zdravlja kao tako velika grupna praksa ekonomski neisplativ.  Primjeri iz EU pokazuju da su potpuno ekonomski  utemeljene i državne i privatne grupne prakse.  Liječnik treba imati slobodnu volju izbora mjesta rada (DZ ili privatna praksa), ovisno o uvjetima rada.
5. Buduća uloga DZ bi trebala biti usmjerena ka stvaranju jakih dijagnostičkih centara, osiguravanja socijalne komponente sustava, te jačanja palijativne skrbi.

Neophodno je povećanje materijalna ulaganja u PZZ, posebice u OM,  održavanje adekvatne mreže ordinacija OM na nacionalnoj razini kako bi se osigurala dostupnost zdravstvene zaštite svim stanovnicima RH, ulaganje u specijalističku i trajnu izobrazbu LOM, a sve u svjetlu zadovoljavanja rastućih zdravstvenih potreba stanovništva na najracionalniji mogući način.

Literatura

1. Atlas liječništva HLK – PZZ 2021. http://atlas.hlk.hr:8080/atlas/
2. HZZO, Ugovoreni sadržaji zdravstvene zaštite RH https://www.hzzo.hr/zdravstveni-sustav-rh/zdravstvena-zastita-pokrivena-obveznim-zdravstvenim-osiguranjem/ugovoreni-sadrzaji-zdravstvene-zastite-u-rh/. Pristupljeno 22.04.2021.
3. Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2019, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, 2020. https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2019/10/Ljetopis_Yearbook_2018.pdf
4. https://www.hzjz.hr/periodicne-publikacije/hrvatski-zdravstveno-statisticki-ljetopis-za-2019-tablicni-podaci/ pristupljeno 1.5.2021.
5. Hrvatski zdravstveno statistički ljetopis za 2003. Hrvatski zavod za javno zdravstvo . Zagreb: 2004.
6. Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 201 – tablični podaci https://www.hzjz.hr/periodicne-publikacije/hrvatski-zdravstveno-statisticki-ljetopis-za-2019-tablicni-podaci
7. Coronavirus Disease 2019 (COVID-19) Izvješće za prethodnih 7 dana i dnevno izvješće za Republiku Hrvatsku na dan 26. travnja,2021. https://www.koronavirus.hr/UserDocsImages/Dokumenti/Tjedno%20izvje%C5%A1%C4%87e%20za%2026.4.pdf?vel=771327