Uvod: Prebacivanje rada sa sekundarne na primarnu razinu, povećanje broja kroničnih bolesnika nastalo zbog demografskih promjena, bolja educiranost pacijenata, povećanje normativa, broj medicinskih smjernica i preporuka samo su neki od čimbenika koji su bili razlog promjena na primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Dodatni čimbenici, kao što su starenje liječnika, sve manji interes mladih kolega za specijalizaciju iz obiteljske medicine, slaba pokrivenost kadrovima u pojedinim područjima, podcjenjivanje primarne zdravstvene zaštite, nadopunjuju zahtjeve za promjenom. Ciljevi projekta Referenčne ambulante družinske medicine (Referentne ambulante obiteljske medicine, RAOM) bili su omogućiti kvalitetan tretman svim pacijentima na primarnoj razini zdravstvene zaštite, povećati kvalitetu rada i holistički način skrbi te postići veće zadovoljstvo pacijenata i tima obiteljske medicine (OM-a).
Ispitanici i metode: Uvođenje novog oblika rada – referentne ambulante, koji uključuje diplomiranu medicinsku sestru (DMS) u postojeći tim obiteljske medicine sa specijalistom OM-a i medicinskom sestrom, počelo je 1. travnja 2011. godine. Ciljana populacija, kojoj je bio namijenjen program integrirane prevencije kroničnih bolesti, obuhvaća populaciju ambulante stariju od 30 godina, a osobe s obiteljskom kardiovaskularnom bolesti, obiteljskom hiperkolesterolemijom ili dislipidemijom i dijabetesom mogu obaviti preventivni pregled i prije. Zdravi pojedinci pozivaju se na preventivni pregled svakih pet godina, a osobe s visokim rizikom za kroničnu bolest svaku godinu dana ili i prije po procjeni liječnika i DMS-a. Pacijente s prisutnom latentnom kroničnom bolesti DMS predaje liječniku na dijagnostiku i određivanje terapije, a kad je bolest stabilna, preuzima kontrole i praćenje.
Rezultati: U početku 2020. godine sve će ambulante OM-a imati taj jedinstveni model rada i registre bolesnika s kroničnim bolestima, s praćenjem i izvještavanjem o indikatorima kvalitete i liječenjem u skladu s protokolima za RAPM.
Zaključak: Ciljevi programa RAPM-a, kao što su poboljšanje zdravlja odrasle populacije, aktivna kontrola ljudskog zdravlja, rano otkrivanje bioloških i bihevioralnih rizičnih čimbenika i osoba s visokim rizikom, poduzimanje odgovarajućih aktivnosti, uključujući savjetovanje promjene životnog stila, profesionalni tretman i odgovarajuće liječenje otkrivenih bolesti, te podizanje kvaliteta rada, realiziraju se. Dostignuti glavni ciljevi programa, smanjenje preuranjene smrtnosti, morbiditeta i invaliditeta od KNB-a, smanjenje učestalosti češćih kroničnih nezaraznih bolesti, otkrivanje i smanjenje rizičnih
čimbenika i poboljšanje mentalnog zdravlja (stresa, depresije i anksioznosti), osnaživanje pojedinaca da se brinu o vlastitom zdravlju, uspostavljanje mreže lokalnih partnera za podršku u održavanju zdravog načina života i skrbi, rezultirali su većim zadovoljstvom pacijenata i timova OM-a.
Ključne riječi: obiteljska medicina, referentne ambulante, prevencija i kontrola kroničnih
bolesti, tim obiteljske medicine
LITERATURA
1. Medved N, Vračko P. Integrirana preventiva kroničnih nenalezljivih bolezni v osnovni
zdravstveni dejavnosti za odraslo populacijo v ambulantah družinske medicine. Accessed at
http://www.referencna-ambulanta.si/?p=951.
2. Vodopivec-Jamšek V. Protokol za vodenje kroničnega bolnika v referenčni ambulanti družinske
medicine. Zdrav Vestn. 2013;82:711–7.
3. Crabtree BF, Miller WL, Tallia AF, Cohen DJ, Di-Cicco-Bloom B, McIlvain HE, Aita VA,
Scott JG, Gregory PB, Stange KC, McDaniel RR. Delivery of Clinical Preventive Services
in Family Medicine Offices. Ann Fam Med. 2005;3:430–5.
4. Laurant M, Hermens R, Braspenning J, Sibbald B, Grol R. Impact of nurse practitioners on
workload of general practitioners: randomised controlled trial. BMJ. 2004;328:927–33.
5. Klemenc-Ketis Z, Kravos A, Poplas-Susič T, Svab I, Kersnik J. New tool for patient evaluation
of nurse practitioner in primary care settings. J Clin Nurs.
6. 2014;23(9–10):1323-31. doi: 10.1111/jocn.12377.
