Autor teksta: Milica Katić
Edukacijski ciljevi
- Spoznati značaj akademskog razvoja i profesionalnog udruživanja liječnika obiteljske medicine
- Upoznati se s ciljevima djelovanja akademskih i profesionalnih organizacija obiteljske medicine
- Razumjeti i podržati suradnju akademskih i profesionalnih organizacija obiteljske medicine.
Prikaz teme (područja, problema)
Stasanje obiteljske medicine kao ravnopravne medicinske struke u njenom znanstvenom nastavnom i stručnom okviru u najvećoj mjeri definira specifična izobrazba odnosno specijalizacija.
Kao kruna napora brojnih liječnika opće medicine, djelovanja profesora Andrije Štampara i Ante Vuletića u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ i Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u akademskoj godini 1960/61 započela je prvi puta u svijetu sustavna organizirana trogodišnja poslijediplomska izobrazba liječnika opće medicine odnosno specijalizacija. Za primjereno obrazovanje liječnika opće medicine kako bi mogao u potpunosti obavljati povjerene mu zadaće u zdravstvenom sustavu, te potreba za razvoj znanosti i nastave bile su temelj osnivanja Katedre za obiteljsku medicinu i primarnu zdravstvenu zaštitu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 30.ožujka1980. godine, prve akademske jezgre obiteljske medicine u Republici Hrvatskoj. Potom su osnovane katedre na medicinskim fakultetima u Rijeci, Osijeku i Splitu.
Profesionalno udruživanje liječnika opće/obiteljske medicine je značajna sastavnica u identifikaciji medicinske struke koja omogućava djelovanje kako u užoj medicinskoj sredini tako i u cjelokupnom sustavu zdravstva i socijalnom okruženju.
Na tradiciji profesionalnog djelovanja Sekcije za opću medicinu u okviru Hrvatskog liječničkog zbora izraslo je 2000. godine Hrvatsko društvo obiteljskih doktora – HDOD koje predstavlja struku u tijelima HLZ, radi na unapređenju i poboljšanju organizacije rada te djeluje na stručnom i znanstvenom usavršavanju svojih članova.
Zastoj u specijalističkom usavršavanju liječnika obiteljske medicine tijekom Domovinskog rata i poraća te usmjerenost na zaštitu obitelji bili su snažan poticaj da se 1992. godine osnuje Hrvatska udružba obiteljske medicine – HUOM s temeljnim usmjerenjem poticanja i razvoja znanstvenog, stručnog i edukativnog rada u obiteljskoj medicini te unapređenja kvalitete rada u zdravstvenoj zaštiti pučanstva.
Sa svrhom okupljanja i obrazovanja šireg kruga nastavnika obiteljske medicine iz cijele Hrvatske te unapređenja i razvoja nastave iz obiteljske medicine posebice trajne medicinske izobrazbe, a na inicijativu Katedre za obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1999. godine osnovano je Društvo nastavnika opće/obiteljske medicine – DNOOM.
Strukovno djelovanje prvenstveno usmjereno na zaštitu digniteta struke obiteljskog liječnika te unapređenja i podizanje kvalitete zdravstvene zaštite temeljne su odrednice djelovanja Koordinacije liječnika hrvatske obiteljske medicine – KoHOM koja ja osnovana je 2009. godine
U cilju zaštite prava i interesa članova koncesionara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti osnovana je 2016. godine Hrvatska udruga koncesionara primarne zdravstvene zaštite HUUGO.
Prema profesionalnim interesima svaki LOM treba biti uključen najmanje u rad jednog profesionalnog društva
U oblikovanju i provedbi zdravstvene politike vladaju raznoliki društveni interesi, a interesi pojedinih segmenata zdravstvenog sustava znaju biti nasuprotni što dovodi do trajne napetosti u borbi za ograničene resurse u zdravstvenom sustavu. Naravno da se i u obiteljskoj medicini interesi i usmjerenja razlikuju među različitim organizacijama i različitim grupacijama liječnika. Primjerice, akademske organizacije daju više pozornosti izobrazbi i istraživanjima dok se stručna društva više bave organizacijskim i financijskim pitanjima. I umjesto da se sve organizacije obiteljske medicine vode zajedničkim osnovnim načelima struke, u međusobnoj kompetitivnosti često pristaju na rješenja koja privremeno zadovoljavaju neki parcijalni interes, što dovodi do sve lošijeg položaja i funkcioniranja obiteljske medicine a u konačnici i cjelokupnog zdravstvenog sustava.
Moguće djelovanje (poboljšanje, rješenje)
Posebice je važno okupljanje svih relevantnih organizacija obiteljske medicine u Hrvatskoj i njihovo zajedničko usklađeno djelovanje u borbi za očuvanje i napredak OM. Akademske i profesionalne organizacije obiteljske medicine moraju postići konsenzus o najvažnijim pitanjima i problemima u obiteljskoj medicini utemeljen na znanstvenim dokazima, dobroj praksi i preporukama međunarodnih organizacija. Najvažnija pitanja uspješnog djelovanja i razvoja obiteljske medicine su:
- zalaganje za opstojnost i nastavak specijalizacije obiteljske medicine (2019 godine u OM samo 45,2% specijalista OM)
- rješavanje nedostatka liječnika u obiteljskoj medicini ( godine 2.168 timova OM, 30% LOM starijih od 60 godina)
- ujednačavanje položaja svih LOM koji rade u djelatnosti obiteljske medicini (zaposlenici domova zdravlja i koncesionari)
- zalaganje za postizanje definiranog standarda rada u obiteljskoj medicini te uspostavljanje prave stručne kontrole (nepostojanje pravih indikatora kvalitete rada i stroga financijska, a ne stručna kontrola)
- smanjenje administrativnog opterećenja u radu LOM (30% radnog vremena)
Ključne poruke
- Nužna je suradnja akademskih i profesionalnih organizacija obiteljske medicine uz uvažavanje razlika i stajališta utemeljenih na znanstvenim činjenicama te suglasje o vodećim, najvažnijim problemima s kojima se obiteljska medicina u RH nosi.
- Zdravstvena vlast nastoji u pregovorima sa pojedinačnim organizacijama postići suglasje oko nekih pitanja koje ne moraju nužno biti prihvatljive cijeloj struci i ne počivaju na znanstvenim osnovama. Stoga vodeći predstavnici pojedinih organizacija trebaju pri nastupu i pregovorima na sastancima s predstavnicima zdravstvene vlasti zastupati zajedničke usuglašene stavove
- Usuglašene, zajedničke prijedloge koji u konačnici imaju za cilj poboljšanje zdravstvene zaštite, valja podastrijeti organizatorima i financijerima zdravstvenog sustava te javnosti kako bi se dobila podrška pacijenata koji trebaju biti najvjerniji saveznici LOM.
Literatura:
- Katić M. Razvoj obiteljske medicine u Hrvatskoj. U: Katić M, Švab I i suradnici.
Obiteljska medicina. Zagreb : Medicinska naklada 2013; 12-18
- Katić M, Bergman-Marković B, Blažeković-Milaković S. et al Obiteljska medicina u Hrvatskoj Medix 2011; XVII(94/95):148-156
- Katić M, Rumboldt M, Materljan E, Gmajnić R. Analiza stanja u obiteljskoj medicine u Hrvatskoj i nužnost promjena. Medix 2009; 80/81 51-6.
- Owen K, Hopkins T, Shortland T, Dale J. GP retention in the UK: a worsening crisis. Findings from a cross-sectional survey. BMJ Open. 2019; 9(2): e026048. Published online 2019 Feb 27. doi: 10.1136/bmjopen-2018-026048
- Vrdoljak D, Bergman Marković B, Cikać S. Administrativni i medicinski opseg rada tima obiteljske medicine. Med Jadertina, 2012;42¸(1-2):5-12
- Hrvatski zdravstveno statistički ljetopis za 2019. Hrvatski zavod za javno zdravstvo Zagreb: 2020.