Značaj suradnje akademskih i profesionalnih organizacija obiteljske medicine
Datum objave: Četvrtak, 31. 12. 2020.

Autor teksta: Milica Katić

 

Edukacijski ciljevi

  • Spoznati značaj akademskog razvoja i profesionalnog udruživanja liječnika obiteljske medicine
  • Upoznati se s ciljevima djelovanja akademskih i profesionalnih organizacija obiteljske medicine
  • Razumjeti i podržati  suradnju akademskih i profesionalnih organizacija obiteljske medicine.

 

Prikaz teme (područja, problema)

Stasanje obiteljske medicine kao ravnopravne medicinske struke u njenom znanstvenom nastavnom i stručnom okviru u najvećoj mjeri  definira specifična izobrazba odnosno specijalizacija.

Kao kruna napora brojnih liječnika opće medicine, djelovanja profesora Andrije Štampara i Ante Vuletića u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ i Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u akademskoj godini 1960/61 započela je  prvi puta u svijetu sustavna organizirana trogodišnja poslijediplomska izobrazba liječnika opće medicine odnosno specijalizacija. Za primjereno obrazovanje liječnika opće medicine kako bi mogao u potpunosti obavljati povjerene mu zadaće u zdravstvenom sustavu, te potreba za razvoj znanosti  i nastave bile su temelj osnivanja Katedre za obiteljsku medicinu i primarnu zdravstvenu zaštitu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 30.ožujka1980. godine, prve akademske jezgre obiteljske medicine u Republici Hrvatskoj. Potom su osnovane katedre na medicinskim fakultetima u Rijeci, Osijeku i Splitu.

Profesionalno udruživanje liječnika opće/obiteljske  medicine je značajna sastavnica u identifikaciji medicinske struke koja omogućava djelovanje kako u užoj medicinskoj sredini tako i u cjelokupnom sustavu zdravstva i socijalnom okruženju.

Na tradiciji profesionalnog djelovanja Sekcije za opću medicinu u okviru Hrvatskog liječničkog zbora  izraslo je 2000. godine  Hrvatsko društvo obiteljskih doktora – HDOD koje predstavlja struku u tijelima HLZ, radi na  unapređenju i poboljšanju organizacije rada te djeluje na stručnom i znanstvenom usavršavanju svojih članova.

Zastoj u specijalističkom usavršavanju liječnika obiteljske medicine tijekom Domovinskog rata i poraća te usmjerenost na zaštitu obitelji bili su snažan poticaj  da se 1992. godine osnuje Hrvatska udružba obiteljske medicine – HUOM s temeljnim usmjerenjem  poticanja i razvoja  znanstvenog, stručnog i edukativnog rada  u obiteljskoj medicini te unapređenja  kvalitete rada u zdravstvenoj zaštiti pučanstva.

Sa svrhom okupljanja i obrazovanja  šireg kruga nastavnika obiteljske medicine iz cijele Hrvatske te unapređenja i razvoja  nastave iz obiteljske medicine posebice trajne medicinske izobrazbe,  a na  inicijativu Katedre za obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1999. godine osnovano je Društvo nastavnika opće/obiteljske medicine – DNOOM.

Strukovno djelovanje prvenstveno usmjereno na zaštitu digniteta struke obiteljskog liječnika te unapređenja i podizanje kvalitete zdravstvene zaštite temeljne su odrednice djelovanja Koordinacije liječnika hrvatske obiteljske medicine – KoHOM   koja ja osnovana je 2009. godine

U cilju zaštite prava i interesa članova koncesionara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti osnovana je 2016. godine Hrvatska udruga koncesionara primarne zdravstvene zaštite HUUGO.

Prema profesionalnim interesima svaki LOM treba biti uključen najmanje u rad jednog  profesionalnog društva

 

U oblikovanju i provedbi zdravstvene politike vladaju raznoliki društveni interesi, a interesi pojedinih segmenata zdravstvenog sustava znaju biti nasuprotni što dovodi do trajne napetosti  u borbi za ograničene resurse u zdravstvenom sustavu. Naravno da se  i u obiteljskoj medicini interesi i usmjerenja razlikuju među različitim  organizacijama i različitim grupacijama liječnika. Primjerice, akademske organizacije daju više pozornosti izobrazbi i istraživanjima  dok se stručna društva više bave organizacijskim i financijskim pitanjima. I umjesto da se sve organizacije obiteljske medicine vode zajedničkim osnovnim načelima struke, u međusobnoj kompetitivnosti često pristaju na rješenja koja  privremeno zadovoljavaju neki parcijalni interes, što dovodi  do sve  lošijeg položaja i  funkcioniranja obiteljske medicine a u konačnici i cjelokupnog zdravstvenog sustava.

 

Moguće djelovanje (poboljšanje, rješenje)

Posebice je  važno  okupljanje svih relevantnih organizacija obiteljske medicine u Hrvatskoj  i njihovo zajedničko usklađeno djelovanje u borbi za očuvanje i napredak OM. Akademske i profesionalne organizacije obiteljske medicine moraju postići konsenzus o najvažnijim pitanjima i problemima u obiteljskoj medicini utemeljen na znanstvenim dokazima, dobroj praksi i preporukama međunarodnih organizacija. Najvažnija pitanja uspješnog djelovanja i razvoja obiteljske medicine su:

  1. zalaganje za opstojnost i nastavak specijalizacije obiteljske medicine (2019 godine u OM samo 45,2% specijalista OM)
  2. rješavanje nedostatka liječnika u obiteljskoj medicini ( godine 2.168 timova OM, 30% LOM starijih od 60 godina)
  3. ujednačavanje položaja svih LOM koji rade u djelatnosti obiteljske medicini (zaposlenici domova zdravlja i koncesionari)
  4. zalaganje za postizanje definiranog standarda rada u obiteljskoj medicini te uspostavljanje prave stručne kontrole (nepostojanje pravih indikatora kvalitete rada i stroga financijska, a ne stručna kontrola)
  5. smanjenje administrativnog opterećenja u radu LOM (30% radnog vremena)

 

Ključne poruke

  • Nužna je suradnja akademskih i profesionalnih organizacija obiteljske medicine uz uvažavanje razlika i stajališta utemeljenih na znanstvenim činjenicama te suglasje o vodećim, najvažnijim problemima s kojima se obiteljska medicina u RH nosi.
  • Zdravstvena vlast nastoji u pregovorima sa pojedinačnim organizacijama postići suglasje oko nekih pitanja koje ne moraju nužno biti prihvatljive cijeloj struci i ne počivaju na znanstvenim osnovama. Stoga vodeći predstavnici pojedinih organizacija trebaju pri nastupu i pregovorima na sastancima s predstavnicima zdravstvene vlasti zastupati zajedničke usuglašene stavove
  • Usuglašene, zajedničke prijedloge koji u konačnici imaju za cilj poboljšanje zdravstvene zaštite, valja podastrijeti organizatorima i financijerima zdravstvenog sustava te javnosti kako bi se dobila podrška pacijenata koji trebaju biti najvjerniji saveznici LOM.

 

 

Literatura:

  1. Katić M. Razvoj obiteljske medicine u Hrvatskoj. U: Katić M, Švab I i suradnici.

Obiteljska medicina. Zagreb : Medicinska naklada 2013; 12-18

 

  1. Katić M, Bergman-Marković B,  Blažeković-Milaković S. et al Obiteljska medicina u Hrvatskoj Medix 2011; XVII(94/95):148-156

 

  1. Katić M, Rumboldt M, Materljan E, Gmajnić R. Analiza stanja u obiteljskoj medicine u Hrvatskoj i nužnost promjena. Medix 2009; 80/81 51-6.

 

  1. Owen K, Hopkins T,  Shortland T,  Dale J. GP retention in the UK: a worsening crisis. Findings from a cross-sectional survey. BMJ Open. 2019; 9(2): e026048. Published online 2019 Feb 27. doi: 10.1136/bmjopen-2018-026048

 

  1. Vrdoljak D, Bergman Marković B, Cikać S. Administrativni i medicinski opseg rada tima obiteljske medicine. Med Jadertina, 2012;42¸(1-2):5-12

 

  1. Hrvatski zdravstveno statistički ljetopis za 2019. Hrvatski zavod za javno zdravstvo Zagreb: 2020.

Pratite nas:

Organizacija rada timova OM u kriznim uvjetima društva

Organizacija rada timova OM u kriznim uvjetima društva

Autor teksta: Rudika Gmajnić   Edukacijski ciljevi Spoznati probleme u djelovanju OM tijekom pandemije COVID-19 Usvojiti znanja i postupke nužne za prilagodbu OM uvjetima rada u pandemiji COVID- 19   Prikaz teme (područja, problema) Skrb o općoj populaciji...