Kronična nemaligna bol (KNB) je skupina kliničkih stanja koja uključuju jedan ili više patofizioloških mehanizama koji dovode do perzistirajuće boli. Također, radi se o individualnom, multifaktorijalnom iskustvu na koje utječu kultura, prethodna bolna iskustva, uvjerenja, očekivanja, raspoloženje i osobni prag tolerancije boli pojedinog bolesnika.
KNB se rijetko poboljšava korištenjem opioida. Nema dokaza koji bi sugerirali da je dugotrajna uporaba opioida učinkovita u liječenju kronične križobolje, osteoartritisa ili fibromialgije. Postoje dokazi koji upućuju na to da su bolesnici koji su s visokih doza prešli na kronično uzimanje nižih doza opioida imali dugoročno poboljšanje boli, raspoloženja i funkcionalnosti.
Osnovu učinkovitog liječenja boli čini snažni i kontinuirani terapijski odnos liječnika i bolesnika, a to uključuje:
- uzajamno poštovanje, uz naglasak na poštovanje bolesnikovog dostojanstva, privatnosti i sigurnosti (čak i u slučajevima bolesnika koji se bore s ovisnosti o opioidima, alkoholu ili drugim supstancama)
- pružanje informacija i potpore kako bi se osnažila suradljivost te zajedničko donošenje odluka i postavljanje jasnih i realnih terapijskih ciljeva
- otvorenu raspravu o težim stranama liječenja boli, kao što su racionalno i odgovorno propisivanje lijekova, kontrole od strane osiguravatelja, smanjivanje doze ili zamjena dosad korištenih lijekova
POTENCIJALNI RIZICI ZA BOLESNIKE
S obzirom na nedostatak dokaza da dugotrajno liječenje opioidima dovodi do poboljšanja boli, nažalost, štetnosti za bolesnike su ponekad veće nego koristi. Uobičajene nuspojave opioida uključuju mučninu, zatvor, svrbež, sedaciju, zubni karijes, seksualnu disfunkciju i loše raspoloženje. Manje česte, ali ozbiljne nuspojave uključuju padove, smanjenu sposobnost vožnje, predoziranje, depresiju disanja, srčane aritmije, pogoršanje apneje za vrijeme spavanja i smrt. Upotreba opioida također može dovesti do ovisnosti, sindroma ustezanja, hiperalgezije izazvane opioidima, razvitka tolerancije i niza štetnosti na osobnom i društvenom polju. Štetnost opioida u odnosu na korist može se povećati u slučaju da bolesnik u međuvremenu postane krhkiji, da se poveća doza opioida ili da bolesnik počne konzumirati alkohol ili druge lijekove sa sedativnim učinkom.
„CRVENE ZASTAVICE“
U sljedećim situacijama trebalo bi razmotriti multidisciplinarni pristup, odnosno upućivanje bolesnika liječniku specijalistu za liječenje boli:
- Bolesnik uzima dva li više psihoaktivna lijeka (npr. antipsihotik i antiepileptik uz opioid)
- Bolesnika uzima kombinaciju opioida i benzodiazepina
- Bolesnik s kompleksnim psihijatrijskim komorbiditetima
- Bolesnik s od ranije poznatom bolesti ovisnosti (alkohol, droga)
- Novi bolesnik koji samostalno traži propisivanje opioidnog analgetika, a s kojim nije dosada uspostavljen terapijski odnos
- Bolesnik koji je dosad bio kažnjavan ili nedavno otpušten iz zatvora
- Bolesnik sa znakovima visokorizičnog ponašanja
- Bolesnik s od ranije poznatom suicidalnosti ili predoziranja lijekovima
- Neočekivano podizanje doze opioda od strane bolesnika
- Visoke razine distresa u bolesnika
ALTERNATIVNE MOGUĆNOSTI LIJEČENJA
Postoji mnoštvo dokaza o dobrobiti primjene nefarmakoloških metoda i neopiodnih analgetika u liječenju KNB. Nefarmakološke metode uključuju psihoterapijske intervencije i fizikalnu terapiju koja ima za cilj osnaživanje muskulature i vraćanje funkcionalnosti. S obzirom da je dokazano da bolesnici koji su tjelesno aktivni lakše podnose bol i brže vraćaju funkcionalnost, bolesnike je poželjno potaknuti da se što prije vrate svojim uobičajenim dnevnim aktivnostima.
ZAKLJUČAK
Iako su se opioidni analgetici kroz povijest često koristili u liječenju KNB, oni mogu imati značajne štetne posljedice u bolesnika. Trenutno je dostupan ograničeni broj studija koje preporučaju opioide u liječenju KNB, a nema dokaza dugoročne dobrobiti liječenja opiodima u takvih bolesnika. Ne savjetuje se dugotrajno liječenje opiodima u bolesnika s KNB, a potrebno je razmotriti moguće rizike i koristi te ih primjenjivati s oprezom.