Treći dan XI kongresa – galerija
Datum objave: Ponedjeljak, 6. 7. 2020.

Intervencije i vještine u skrbi za oboljeloga od šećerne bolesti (Baretić M, Soldo D, Zavidić T, Bralić Lang V)

Liječenje šećerne bolesti podrazumijeva kombinaciju specifičnih intervencija i vještina, jer je riječ o najkompleksnijoj i najzahtjevnijoj kroničnoj nezaraznoj bolesti. Primarni je cilj postizanje optimalne glikemije kako bi se spriječio razvoj i progresija mikrovaskularnih i makrovaskularnih komplikacija, a bolesniku omogućila dobra kvaliteta života. Pri tomu je osnovni uvjet razumijevanje kompliciranoga mehanizma regulacije glikemije unutar specifičnoga kliničkoga konteksta za svakoga bolesnika i donošenje terapijske odluke. Stalna kontrola glikemije, nadzor postojanja komplikacija, postavljanje ciljeva i aktivno praćenje, prepoznavanje kliničkoga konteksta i prognoze te edukacija bolesnika, poseban su izazov u skrbi o tim bolesnicima. S ciljem izbjegavanja kliničke inercije sve odluke o liječenju treba donijeti u dogovoru s bolesnikom, uzimajući u obzir sve njegove značajke, ali i želje. Kako bi se bolesnik osnažio u vlastitom aktivnom angažmanu, nužni su konstantna edukacija i individualni pristup, a sve veću ulogu imaju i raznolike psihosocijalne intervencije.

Novosti u zbrinjavanju malignih uroloških bolesti  (Tomašković I)

Statini i beta-blokatori u redukciji KV rizika  (Vučak J, Lovrić D)

Problemi oticanja nogu (Bergman Marković B, Bralić Lang V, Bulj N, Kranjčević K, Vrsalović M, Pavić P)

Intervencije i vještine u zbrinjavanju oboljeloga od plućnih bolesti i važnost cijepljenja protiv pneumokoka u odraslih osoba (Kranjčević K, Ostojić J, Amerl Šakić V

Kronična opstruktivna plućna bolest i astma kronične su respiratorne bolesti koje zbog porasta incidencije čine značajan javnozdravstveni problem i još uvijek predstavljaju velik dijagnostički i terapijski izazov. Obzirom na sve veći broj oboljelih, uz specijaliste pulmologe u postavljanje dijagnoze i zbrinjavanje bolesnika sve su više uključeni i liječnici obiteljske medicine koji moraju biti kontinuirano educirani kako bi mogli kvalitetno zbrinuti ovakvog bolesnika. Najčešći problemi s kojima se liječnik obiteljske medicine susreće u zbrinjavanju ovih bolesnika su pravilno izvođenje i interpretacija spirometrije, adekvatan izbor inhalacijskog uređaja te sama adherencija bolesnika. Dijagnoza često nije temeljena na pouzdanim dijagnostičkim kriterijima, a istovremeno se često postavlja prekasno. Edukacija zdravstvenog osoblja (liječnika obiteljske medicine, pulmologa i medicinskih sestara) uz unaprjeđivanje komunikacijskih vještina osnovni je preduvjet za uspješnu edukaciju bolesnika o bolesti, liječenju i inhalacijskim tehnikama, čime se značajno poboljšava adherencija.

Dijagnostika i liječenje najčešćih infektivnih bolesti u OM-u (Mrduljaš Đujić N, Stavrić K, Peček I, Sardelić S, Tambić-Andrašević A)

Neprimjerena upotreba antibiotika doprinosi povećanju stope otpornosti na antimikrobne lijekove. Podaci iz 2017. kažu da je vanbolnička potrošnja antibiotika obuhvaćala 91%, a bolnička svega 9% ukupne potrošnje antibiotika u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja kolega iz Sjeverne Makedonije kažu da se unatoč smjernicama za racionalno propisivanje antibiotika oni i dalje pretjerano propisuju za ARI, te se pretjerano koristi druga linija antibiotika poput amoksicilina s klavulanskom kiselinom i makrolida. Na takvo propisivanje najviše utječu klinička nesigurnost, očekivanja pacijenata i vremenski pritisak izazavan radnim opterećenjem.
Akutne respiratorne infekcije gornjeg dišnog sustava najčešće su infektivne bolesti u obiteljskoj medicini. Pandemija Covid 19 s preko 9 milijuna zaraženih u svijetu i više od 400 tisuća umrlih na dan održavanja kongresa, podaci su koji potvrđuju da je Covid 19 najveći javnozdravstveni problem u ovom trenutku. Pažljiva trijaža i testiranje pacijenta temeljeno na kriterijima HZJZ osiguravaju nam kontrolu epidemije. 81% pacijenata preboli blagi oblik bolesti, 14% teži oblik, a 5% vrlo težak oblik od kojeg oboljevaju najčešće bolesnici starije životne dobi, kronični bolesnici s hipertenzijom ili dijabetesom, KOPBom, malignomima, kroničnim bubrežnim zatajenjem, te vrlo pretili bolesnici. U borbi protiv ove bolesti, osim liječenja u jedinicama intenzivne skrbi, jednako je važna i trijaža pacijenata u svrhu pravodobnog identificiranja oboljelog, kao i pravodobno testiranje. Svim kroničnim bolesnicima istovremeno je potrebno osigurati pravodobnu i adekvatnu skrb.
Pravilna interpretacija i interpretativno čitanje antibiograma omogućuje izbor djelotvornog antibiotika za liječenje infekcije izazvane određenom bakterijom, ali isto tako omogućava uvid u mehanizme otpornosti bakterije na antibiotike, te u konačnici utječe na racionalnu uporabu antibiotika i smanjenje otpornosti bakterija na antibiotike. Pravilan izbor antibiotika u odnosu na određenu bakteriju i antibiogram mora uključivati i znanje o antibiotiku, mjestu infekcije i činiteljima od strane domaćina.
U porastu su multiplo rezistentne bakterije (MDR - multi drug resistant) i to prvenstveno zbog pretjeranog korištenja antibiotika širokog spektra, preživljenja teško bolesnih, te korištenja invazivnih postupaka (33000 smrti u Europi godišnje). Podaci za RH 2018. godine navode: Escherichia coli rezistencija na fluorokinolone (25-50%) i cefalosporine 3. generacije (10-25%), Klebsiella pneumoniae na fluorokinolone ,3. generaciju cefalosporina i aminoglikozide, (25-50%), Acinetobacter baumannii rezistencija na karbapeneme > 50%, invazivni izolati MRSA (25-50%), te Streptococcus pneumoniae rezistencija na makrolide (25-50%). Ako se primjena antibiotika znatno ne racionalizira očekuje se da će 2050.g. preko 10 milijuna ljudi godišnje umirati od infekcija uzrokovanih multiplorezistentnim bakterijama.
SZO je 2015. ustanovila globalni akcijski plan za antimikrobnu rezistenciju koji se odnosi na unaprijeđenje svjesnosti i razumijevanja antimikrobne rezistencije kroz djelotvornu komunikaciju i edukaciju, jačanje znanja, kroz ulaganje u istraživanja, nove lijekove, dijagnostiku, cijepljenja i druge intervencije, kroz poboljšanje javno zdravstvenih mjera (sanitacije, higijenu, prevenciju zaraznih bolesti..), te optimizaciju korištenja antimikrobnih lijekova.
Obiteljski liječnici su prva linija racionalizacije potrošnje antibiotika. Potrebna je sustavnija edukacija pacijenata, promocija strategije odloženog propisivanja antibiotika, korištenje antimikrobnih programa u PZZ i bolnicama, uz aktivno uključivanje medija.

Lijekovi kojima liječimo kardiovaskularne bolesti (Bergman Marković B, Prkačin I)

Prevencija kirurških infekcija (Bošnjak Z)

Novosti u liječenju šećerne bolesti tipa 2 (Matić T, Pape Medvidović E, Mirošević G)

Intervencije i vještine u zbrinjavanju osoba sa psihičkim poremećajem u obiteljskoj medicini (Bukmir L, Ljubotina A, Fišić Jurković M)

Mentalno zdravlje predstavlja važno područje za pojedinca, obitelj i društvo u cjelini, tako da je prevencija, rano otkrivanje, dijagnostika, liječenje mentalnih poremećaja od posebnog je profesionalnog interesa za liječnika obiteljske medicine
Doc. dr. sc. Aleksandar Ljubotina predstavio je autorski upitnik pomoću kojeg je moguće izmjeriti vrste distresa i eustresa, koje su predstavljene različitim bojama. Upitnik se može primijeniti I interpretirati unutar desetak minuta, te je pogodan za svakodnevni rad u obiteljskoj medicini. Doc. dr. sc. Branislava Popović predstavila je psihološke testove koje obiteljski liječnici mogu koristiti u dijagnostici I praćenju uspjeha liječenja osoba s psihičkim poremećajima. Doc. dr. sc. Leonardo Bukmir istaknuo je važnost usvajanja vještine psihološkog savjetovanja usmjerenog na osobu, što obiteljskim liječnicima daje kompetenciju u radu s pacijentima kojima je potrebna psihosocijalna intervencija u sklopu biopsihosocijalnog modela. Martina Fišić, dr. med., naglasila je slojevitost i složenost obiteljskih odnosa kad jedan ili više članova boluje od duševne bolesti. Obiteljski liječnik djeluje kao svojevrsni medijator odnosa unutar obitelji, kao bitan čimbenik održanja obitelji funkcionalnom.
U raspravi je naglašeno da je za holistički prisup pacijentu, u okviru biopsihosocijalnog modela, neophodna dodatna edukacija obiteljskih liječnika od strane nastavnika obiteljske medicine, kako u okviru specijalizacije obiteljske medicine, tako i kroz kongrese i radionice.

Dalteparin (Fragmin) i tromboza povezana s rakom u PZZ (Pulanić D)

Posteri

PROMOCIJA KNJIGE „Smjernice u praksi liječnika obiteljske medicine“