Pneumokokna bolest: Streptococcus pneumoniae važan je i učestao uzročnik teških bakterijskih bolesti u cijelom svijetu, u svim dobnim skupinama te je najčešći uzročnik pneumonije u svijetu, uz procijenjenu godišnju globalnu incidenciju od 97,9 milijuna slučajeva pneumonije te 505.000 smrtnih ishoda. Najčešće bolesti koje pneumokok uzrokuje su upala pluća, meningitis, bakterijemija, upala srednjeg uha, bronhitis, sinusitis, osteomijelitis i septički artritis.  Pneumonija se smatra najčešćom kliničkom manifestacijom pneumokokne bolesti u odraslih dok je upala srednjeg uha najčešća klinička manifestacija pneumokokne bolesti kod djece. Streptococcus pneumoniae jedan od najčešćih uzročnika meningitisa i bakterijemija u djece i odraslih. Također kod bakterijskog meningitisa, najveći udio smrtnih slučajeva pripisuje se S. Pneumoniae.  Pneumokokne infekcije predstavljaju veliki javnozdravstveni problem zbog svoje učestalosti, težine bolesti i mortaliteta, kao i opterećenja zdravstvenog sustava. Cijepljenje je najvažnija mjera prevencije invazivnih, ali i ostalih oblika pneumokoknih bolesti te posljedično i svih komplikacija pneumokoknih bolesti. Isto tako sve je češće prisutna rezistencija pneumokoka na konvencionalne antibiotike, što dodatno stavlja naglasak na cijepljenje kao efikasnu metodu kontrole pneumoknih bolesti u svim dobnim skupinama, a posebice rizičnih skupina. . Danas su u upotrebi konjugirana pneumokokna cjepiva različitih valencija (PCV10, PCV13, PCV15, PCV20, PCV21) i 23-valentno polisaharidno cjepivo (PPSV23). U Republici Hrvatskoj se trenutno najviše koristi PCV15 i PPSV23.

Preporuke za cijepljenje odraslih osoba protiv pneumokoka:  Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdaje preporuke za cijepljenje odraslih osoba protiv pneumokoka samo za osobe s povećani rizikom. Indikacije i preporuke sažeto su prikazane na Slici 1. Jedna doza polisaharidnog pneumokoknog cijepiva preporučena je svim rizičnim pacijentima, dok su indikacije za primjenu konjugiranog pneumokoknog cijepiva i druge doze polisaharidnog pneumokoknog cijepiva nešto uže. Razmak između dva polisaharidna cjepiva mora biti 5 godina, razmak između polisaharidnog kao prvog i konjugiranog kao drugog cjepiva mora biti godinu dana, a razmak nakon primjene konjugirnaog cjepiva mora biti 2 mjeseca. Važno je i pravilo da ako je prva doza polisaharidnog cjepiva primijenjena nakon 65. rođendana, onda se ne docijepljuje drugom dozom nakon pet godina, neovisno o indikaciji za cijepljenje. U ordinaciji obiteljske medicine najveći broj pacijenata su upravo imunokompetentni pacijenti s kroničnim bolestima srca, pluća, jetre, dijabetesa melitusa te alkoholizma stoga je važno uočiti da je takvim pacijentima potrebna samo jedna doza polisaharidnog pneumokoknog cjepiva.

Slika 1:

Primjeri: splenektomirana osoba u dobi od 20 godina koja se uopće nije cijepila protiv pneumokoka treba najprije  primiti konjugirano cjepivo,  a potom nakon najmanje dva mjeseca  prvu dozu polisaharidng  cjepiva, te se nakon 5 godina docijepiti drugom dozom polisaharidnog cjepiva tj. sa 25 godina. Osoba u dobi od 30 godina s dijagnosticiranom  kardiomiopatijom treba primiti samo jednu dozu polisaharidnog cjepiva i nije potrebno docjepljivanje drugom dozom. Splenektomirana  osoba starija od 65 godina  koja uopće nije cijepljena protiv pneumokoka treba prvo primiti konjugirano cjepivo te nakon minimalno 2 mjeseca jednu dozu polisaharidnog tj. ne docjepljuje se drugom dozom polisaharidnog cjepiva. Osoba u dobi od 60 godina sa KOPB-om treba primiti samo jednu dozu polisaharidnog cjepiva protiv pneumokoka.

Istraživanje: u vlastitom retrospektivno deskriptivno presječnom istraživanju koje se provelo u razdoblju od 1.1.2020. do 1.1.2026 na ukupnom broju pacijenata 4909 iz 3 ambulante obiteljske medicine zabilježena je izrazito niska procijepljenost protiv pneumokokne bolesti u analiziranim ambulantama obiteljske medicine. Ukupna procijepljenost iznosila je približno 1 %, što je višestruko niže od preporučenih vrijednosti za rizične skupine, koje u međunarodnim smjernicama dosežu i do 75 %. Ukupna procijepljenost rizičnih skupina u sve tri analizirane ambulante obiteljske medicine iznosila je približno 1–2%. Posebno zabrinjava podatak o vrlo niskoj procijepljenosti u najbrojnijim rizičnim skupinama, uključujući bolesnike s kroničnom srčanom bolešću, kroničnom plućnom bolešću i dijabetesom melitusom. Zanimljivo je da je u svim ambulantama zabilježena stopostotna procijepljenost bolesnika s asplenijom.

Zaključno, dobiveni rezultati ukazuju na nedovoljnu primjenu preventivnih mjera cijepljenja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Stoga je potrebno dodatno poticati edukaciju pacijenata i zdravstvenih djelatnika te sustavnije identificirati i aktivno pozivati rizične skupine na cijepljenje. Povećanje procijepljenosti u tim skupinama moglo bi značajno doprinijeti smanjenju učestalosti pneumokoknih infekcija i njihovih komplikacija.

KLJUČNE PORUKE:

1. Streptococcus pneumoniae je najčešći uzročnik pneumonije u svijetu.
2. Streptococcus pneumoniae je jedan od najčešće zabilježenih uzročnika meningitisa i bakterijemija u djece i odraslih, također kod bakterijskog meningitisa, najveći udio smrtnih slučajeva pripisuje se S. Pneumoniae.
3. Pneumonija se smatra najčešćom kliničkom manifestacijom pneumokokne bolesti u odraslih dok je upala srednjeg uha najčešća klinička manifestacija pneumokokne bolesti kod djece.
4. Cijepljenje je najvažnija mjera prevencije invazivnih, ali i ostalih oblika pneumokoknih bolesti te posljedično i svih komplikacija pneumokoknih bolesti.
5. Sve je češće prisutna rezistencija pneumokoka na konvencionalne antibiotike, što dodatno stavlja naglasak na cijepljenje kao efikasnu metodu kontrole pneumoknih bolesti.
6. Danas su u upotrebi konjugirana pneumokokna cjepiva različitih valencija (PCV10, PCV13, PCV15, PCV20, PCV21) i 23-valentno polisaharidno cjepivo (PPSV23).
7. Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdaje preporuke za cijepljenje odraslih osoba protiv pneumokoka samo za osobe s povećani rizikom.
8. Razmak između dva polisaharidna cjepiva mora biti 5 godina, razmak između polisaharidnog kao prvog i konjugiranog kao drugog cjepiva mora biti godinu dana, a razmak nakon primjene konjugirnaog cjepiva mora biti 2 mjeseca.
9. Ako je za neke rizične skupine indicirano i konjugirano cjepivo uz polisaharidno cjepivo, prednost se daje konjugiranom cjepivu kao prva doza pneumokoknog cjepiva.
10. Za skupinu imunokompetentnih pacijenata s kroničnim bolestima srca, pluća, jetre, dijabetesa melitusa te alkoholizma potrebna je samo jedna doza polisaharidnog pneumokoknog cjepiva. Upravo je ta skupina pacijenata najbrojnija u obiteljskoj medicini i mogla bi biti važno mjesto intervencije za jednostavno unapređenje zdravstvenog sustava.

Popis literature:

1. Kusulja M, Miculinić N, Samaržija M, Santini M, Stemberger Marić L, Vukić Dugac A Novosti u cijepljenju protiv pneumokoka. LIJEČ VJESN 2025; godište 147; 303–309. https://doi.org/10.26800/LV-147-7-8-8
2. Bender R, Sirota S, Swetschinski L et al. Global, regional, and national incidence and mortality burden of non-COVID-19 lower respiratory infections and aetiologies, 1990–2021: a systematic analysis from the Global Burden of Disease Study 2021. The Lancet Infectious Diseases, 2024; 24, 974-1002. DOI: 10.1016/S1473-3099(24)00176-2
3. Magali P, Sophie M, Arnaud B, Pol L, Den Bulcke Julie V, Jonathan B. Retrospective study on the health and economic burden of hospitalized patients due to pneumonia and invasive pneumococcal infections in Belgium settings. Vaccine. 2024; 42(12):3018-23. https://doi.org/10.1016/j.vaccine.2024.03.057
4. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/pneumokokna-bolest/
5. Mohanty S, Cossrow N, Yu KC, Ye G, White M, Gupta V. Clinical and economic burden of invasive pneumococcal disease and noninvasive all-cause pneumonia in hospitalized US adults: A multicenter analysis from 2015 to 2020. Int J Infect Dis. 2024;143:107023. https://doi.org/10.1016/j.ijid.2024.107023
6. Lim WS. Pneumonia—Overview. Encyclopedia of Respiratory Medicine. 2022:185–97. doi: 10.1016/B978-0-12-801238-3.11636-8.
7. Troeger C, Forouzanfar M, Rao P et al. Estimates of the global, regional, and national morbidity, mortality, and aetiologies of lower respiratory tract infections in 195 countries: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2015. The Lancet Infectious Diseases, 2017; 17, 1133-1161. DOI: 10.1016/S1473-3099(17)30396-1.
8. Kim GL, Seon SH, Rhee DK. Pneumonia and Streptococcus pneumoniae vaccine. Arch Pharm Res. 2017 Aug;40(8):885-893. doi: 10.1007/s12272-017-0933-y.
9. Kaić, B. Preporuke za cijepljenje odraslih osoba protiv pneumokoka. Hrvatski zavod za javno zdravstvo 2021. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/preporuke-za-cijepljenje-odraslih-osoba-protiv-pneumokoka/